SAMOSTAN I CRKVA

SAMOSTANSKO PODR.

    ANKETA

    Ocijenite novi izgled naše stranice…

    Posjetitelji

    free counters

SPOMENADAN OSLOBOĐENJA JAJCA I POUGARJA


1U organizaciji Udruge “13. rujan” u Jajcu je u petak 13. rujna svečano proslavljena osamnaesta obljetnica oslobođenja Jajca i Pougarja.

Program ovogodišnje proslave počeo je 30. kolovoza sportskim aktivnostima. Otvoren  je malonogometni turnir, zatim je na poligonu Autokluba Jajce održan autorally, a  u Domu kulture održan je šahovski turnir. Nakon svečanog podizanja zastave na jajačku tvrđavu uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća poginulim braniteljima na šesnaest grobalja, te kod spomenika na Ćaninu polju i u selu Rika. Uoči dana oslobođenja, u večernjim satima, u velikoj dvorani Općine Jajce promoviran je film “Jajce u obrani”. Na dan oslobođenja u mjestu Barevu položeni su vijenci i zapaljene  svijeće prvoj žrtvi obrane Jajca policajcu Franji Ladanu Panceru, potom kod spomenika na velikim Plivskim jezerima osmorici osloboditelja, pripadnika 81. virovitičke bojne. Slijedio je vojni mimohod od Hotela Turist do župne crkve BDM gdje je održana pučka misa zadušnica i zahvalnica.

Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je predratni, ratni i poratni jajački župnik i gvardijan fra Stipo Marčinković koji je sada župnik u župi Sućuraj na otoku Hvaru. Koncelebriralo je desetak svećenika među kojima je bio sadašnji jajački župnik i gvardijan fra Zoran Mandić te ravnatelj Naših Ognjišta u Tomislavgradu fra Gabrijel Mioč. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaći pjevači pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom s. Dubravke Dropulja. U misnom slavlju sudjelovalo je mnoštvo Hrvata jajačko-pougarskog područja, pripadnici i zapovjednici vojnih postrojbi koje su branile i oslobodile Jajce i Pougarje, članovi obitelji poginulih i članovi udruga Domovinskog rata te mnogi aktualni hrvatski politički dužnosnici na općinskoj, kantonalnoj i republičkoj razini u BiH, kao i oni iz R. Hratske.

Fra Stipo je u propovijedi, između ostaloga, rekao: « Ova misa je misa zahvalnica Bogu za dar oslobođenja i mira, zahvalnica pokojnim braniteljima Jajca i Pougarja i osloboditeljima. Ona je i molitva Duhu Svetome za mudrost da na ovim prostorima, sada u miru, bude izgrađeno jedno uređeno društvo, društvo sretnih i zadovoljnih ljudi, a to se može postići samo istinskom pravdom, mudrošću, dobrotom i služenjem.»

2

Napomenuvši kako je rat na narubnim dijelovima općine Jajce počeo u proljeće 1992. godine, a grad Jajce artiljerijski napadnut 27. svibnja, fra Stipo je, kao svjedok svega onoga što se događalo prije rata, u ratu, u izbjeglištvu i poslije rata s Jajčanima, Pougarcima i župljanima Mrkonjić Grada i Liskovice pohvalio što su Jajčani i Pougarci svih uzrasta i oba spola bili spremni žrtvovati svoj život da bi obranili svoj dom i svoj zavičaj. I branili su ga dokle god su mogli. O tome govori veliki broj poginulih, invalida i oboljelih od posttraumatskog stresa. U obranu svog getoiziranog, potpuno okruženog zavičaja, preko brda i planina, i po cijenu života, stizali su mnogi iz R. Hrvatske i inozemstva, s pjesmom na usnama i s krunicom oko vrata. U pomoć Pougarju uspjelo je stići više stotina Kotorvarošana s nakanom da jednog dana dođu u svoj okupirani Kotor Varoš. Neki od njih za to su dali i svoje živote. U pomoć Jajcu stigli su i oni iz okupiranog Mrkonjić Grada i Liskovice. Ipak, nakon mnogobrojnih teških i krvavih borbi, svakodnevnih granatiranja i avionskih bombardiranja, branitelji Jajca i Pougarja i civili, Hrvati i Bošnjaci, morali su 29. listopada 1992. godine napustiti svoj zavičaj i otići u trogodišnje izbjeglištvo i progonstvo.

„Na današnji dan 1995. godine hrvatske vojne postrojbe oslobodile su Jajce i Pougarje. Potom su ušle u Mrkonjić Grad i došle pred Banju Luku gdje ih je zaustavila međunarodna intervencija“ rekao je fra Stipo. 

3

Kao prvi civil koji je s hrvatskim osloboditeljskim brigadama HVO-a i HV-a s fotoaparatom i videokamerom ušao u oslobođeno Jajce, istaknuo je: „Svi smo poslije rata postali drukčiji. Prije rata bili smo i previše naivni. Poslije rata počeli smo više voditi brigu o sebi. I to je dobro. Ali, ne bi bilo dobro, ako bismo, brinući se za sebe, zaboravili zajedničko dobro i sve druge oko sebe. Zlo bi bilo, kad bi Hrvati i Bošnjaci, koji su u ratu zajednički branili Jajce, sada na bilo koji način ratovali jedni protiv drugih. Isto tako, ne bi bilo poželjno kad bi Hrvati i Bošnjaci loše se odnosili prema pripadnicima onoga naroda čiji su članovi napadali i potom okupirali Jajce. Za Hrvate Jajca i Pougarja najveće bi zlo bilo kad bi se oni na bilo koji način počeli nepodnošljivo dijeliti i razdvajati. To bi bilo pogubno i kobno.

IMG_7397

Nije najveći problem ako je jedan narod podijeljen u mnoštvo stranaka. Problem je ako između stranaka vladaju odnosi kao u onoj biblijskoj priči o Babilonskoj kuli gdje ljudi istog naroda ne razumiju govor jedni drugih, a sve to zbog ekstremno sebičnih interesa.

Što će biti s jednim narodom u kojemu se pripadnici tog naroda ne samo ne vole i ne ljube nego se ne podnose i međusobno rade jedni protiv drugih, pa čak i mrze? Može li bilo koji narod s takvim svojim pripadnicima imati bilo kakvu budućnost? Svijetlu budućnost sigurno ne. 

Stoga, svatko od nas treba odmah ili što prije stati, početi razmišljati, Bogu se pomoliti i shvatiti kako nam je hitno potrebna mudrost i međusobno razumijevanje govora, sloga i jedinstvo i zajednička borba oko zajedničkog dobra. Zajedničko dobro je svetinja pred kojom moraju ustuknuti sve razlike. U suprotnom mogu nas stići pogubne i kobne posljedice, može nas snaći sudbina Babilonske kule, mogu se obistiniti Isusove riječi kako će svako kraljevstvo, svaka zajednica i svaki narod, u sebi razdijeljen, propasti.“ opemenuo je fra Stipo i zavapio: „Stoga, dragi Jajčani i Pougarci i dragi župljani Mrkonjić Grada i Liskovice, molim Vas, imajte  ovo u vidu!

4

Ulaskom hrvatskih osloboditeljskih postrojbi u Jajce i Pougarje, Bog vam je ove prostore darovao poput biblijskog Vrta edenskoga. Pazite da ne jedete sa stabla spoznaje dobra i zla. Pazite što radite, da vi i vaši potomci ne biste doživjeli sudbinu Adama i Eve; nekakav ponovni izgon iz Vrta ili nestanak u ovom Vrtu edenskome.

6

Dao Bog da to ne bude tako! Molim se i molit ću se Bogu da ne bude tako, nego sasvim drukčije. Uvjeren sam da Hrvati Jajca i Pougarja, Mrkonjić Grada i Liskovice imaju dovoljno ljudi, volje, snage i spremnosti da bude drukčije, bolje. Neka dragi Bog po zagovoru BDM, sv. Ive, sv. Ante, svetih Filipa i Jakova i sv. Ane blagoslovi vas i sva vaša nastojanja oko zajedničkog dobra Hrvata na ovim prostorima i pravednog i istinskog suživota s druga dva naroda.“ poželio je fra Stipo i zahvalio fra Gabrijelu Mioču, fratrima, općini i narodu Tomislavgrada za svako dobro koje su učinili prognanim Jajčanima. 

5

Nakon mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod središnjeg spomenika poginulih branitelja i osloboditelja u središtu Jajca. Svirao je vojni orkestar hrvatske komponente vojske BiH. Potom je održana svečana akademija u Domu kulture gdje je nastupio zbor jajačkog Napretka pod ravnanjem maestre Katarine Petrović. Izrečeno je nekoliko govora. Svoje pjesme pjevao je Anto Jurišić. Poslije domjenka na stadionu Pijavice odigrana je revijalna utakmica između Jajčana i Virovitičana. Završnica malonogometnog turnira bila je u Gradskoj sportskoj dvorani, a glazbeno-zabavni program ispred Doma kulture. Proslava je završena veličanstvenim ponoćnim vatrometom. 

 

Stipo Marčinković

 

    Naslovnica 59

    Naslovnica 59

    Svjetlo riječi

    svjetlorijeci

    Bosna srebrena

    bosnasrebrena

    Biskupija Banjaluka

    biskupija-banjaluka

    katolicki tjednik

    katolicki tjednik

    Login